Tema
ovog članka je diskriminacija i kako je spriječiti u školskim klupama. Izabrala
sam ovaj rad jer se svakodnevno susrećemo sa mnoštvom predrasuda i
diskriminirajućim situacijama te su one veliki problem našeg društva. Diskriminaciju
najčešće susrećemo kod djece mlađe dobi koja još nisu upoznata sa različitostima
našega svijeta, ne znaju da se bez obzira na različitosti svi moraju jednako
poštivati te da diskriminacija može dovesti do ozbiljnih poremećaja u daljnjem
razvoju djeteta.
Diskriminacija je ponašanje usmjereno protiv pripadnika neke skupine, osporavanje njihove
ravnopravnosti u svim oblicima socijalnog života.
Autorica govori kako je Jane Elliot, potaknuta
ubojstvom Martina Luthera Kinga Jr., diskriminirajućim izjavama novinara te
nezainteresiranošću školskog osoblja, osmislila kako će se u svom
razredu boriti protiv diskriminacije. 1968. godine provela je eksperiment u
trećem razredu osnovne škole tako da je 28 učenika podijelila u dvije skupine po
boji očiju i iznesla im izmišljeni znanstveni dokaz da su ljudi smeđih očiju
bolji od ljudi plavih očiju. Iznesla je pravila kojima je diskriminirala
plavooke učenike a favorizirala smeđooke tako što su smeđooki učenici imali
privilegije, bili ohrabrivani i hvaljeni kao marljivi, pažljivi, pouzdani i
iskreni. Plavooki učenici bili su označeni trakama oko ruke, obeshrabrivani i
označeni kao nedovoljno inteligentni, nesposobni, lijeni i nepošteni učenici.
Smeđooke učenike poticalo se na izbjegavanje i ne druženje sa plavookima što je
dovelo do intenzivnih emocionalnih reakcija kod plavookih učenika kao što su
plač, agresija i povučenost. Idućeg tjedna zamijenila je uloge među učenicima rekavši da je došlo do pogreške i kako su zapravo plavooki učenici
bolji od smeđookih. Javila su se ista ponašanja kod žrtava diskriminacije, ali
ovoga puta su plavooki učenici imali manje zlobna ponašanja jer su takvu vrstu
diskriminacije već proživjeli. Iz toga se može zaključiti da se diskriminacija
može smanji ako osobe shvate kakav je osjećaj biti diskriminiran te da bilo
što može biti osnova za diskriminaciju, pa čak i boja očiju.
Danas
se diskriminacija najčešće pojavljuje prema LGBT osobama (akronim koji se
odnosi na kolektivnost lezbijki, gay, biseksualnih i
transrodnih/transseksualnih osoba), ali isto tako i prema pripadnicima
manjinskih skupina, pogotovo Roma zbog drugačijeg životnog iskustva i
egzistencijalnih ciljeva. Diskriminacija
u školi se najčešće pojavljuje u obliku govora mržnje i to u pogrdnom nazivanju
imenima, podsmjehivanju, ruganju ili prijetnji.
Da
bi se diskriminacija spriječila već u najranijoj dobi, u škole bi se trebalo
uvesti školsku politiku koja promovira toleranciju, definirati što je
prihvatljivo, a što neprihvatljivo ponašanje i koje su posljedice za takvo
ponašanje, uvesti razne programe i treninge koji promiču razumijevanje drugih i
učinkovito rješavanje sukoba te skrenuti pažnju na negativne posljedice koje
imaju predrasude i diskriminacija. Jedno od rješenja je i ideja uvođenja
uniforma u škole jer se smatra da se odjećom implicira pripadnost nekoj
skupini, što može biti jedan od uzroka nasilja i diskriminacije. Uvođenjem
uniforma svi učenici bi nosili iste boje i znakove karakteristične za određene
skupine što bi poticalo razvoj osjećaja pripadnosti u razredu i školi. Međutim,
rezultati istraživanja nisu konzistentni, no neki podupiru tezu da školske
uniforme smanjuju učestalost nasilja, što vidimo na primjeru istraživanja na
306 srednjoškolskih učenika u Charlestonu koje je pokazalo da učenici koji
pohađaju škole u kojima su propisane školske uniforme imaju značajno bolju
percepciju školske klime nego učenici koji pohađaju škole u kojima nisu
propisane školske uniforme. Također, učitelji škola sa školskim uniformama
izvještavali su o učestalijim pozitivnim ponašanjima učenika i većem broju
vršnjačkih interakcija. Međutim, neka istraživanja nisu pronašla nikakve
razlike u percepciji školske klime između škola koje su propisale školske
uniforme i onih koje to nisu učinile.
Super tema i odličan osvrt na nju. Nasilja u školskim klupama je sve više i više i mislim da bi svi nastavnici trebali pročitati ovaj članak kako bi se što uspješnije borili protiv diskriminacije.
OdgovoriIzbrišiDiskriminacija je pojam koji često čujemo danas, a na žalost česta je upravo u školskim klupama. Smatram da je vrlo važno od početka učiti djecu poštivanju bilo kakvih razlika i tu je važna uloga nastavnika kako u školama ne bi dolazilo do nepotrebnih sukoba i kako bi djeca odrastala u pozitivnom okruženju u kojem će se svi međusobno poštivati.
OdgovoriIzbrišiDiskriminacija je nažalost sveprisutna. I učiteljhi i roditelji bi trebali naučiti kako se protiv nje boriti i osigurati našoj djeci sretnu i sigurnu budućnost.
OdgovoriIzbrišiTema je zanimljivaa, te jedan od većih problema u svijetu. Svi mi jednaki, ne smijemo se rugati ili maltretirati nekoga, to bi se djecu trebalo učiti od početka.. nastavnici i roditelji bi trebali reagirati ako primjete to, te se treba boriti protiv toga!
OdgovoriIzbrišiAutor je uklonio komentar.
OdgovoriIzbrišiSmatram da je diskriminacija jedan od većih problema općenito u svijetu pa i u školskim klupama. Upravo u tom razdoblju bi se trebalo učiti o različitostima i njihovom poštivanju jer se djeca tada prvi puta susreću s osobama koje nisu njima slične, nemaju iste stavove , vjeru ili boju kože. U tome svemu je jako bitna uloga učitelja koji mora poticati na međusobno poštivanje razlika u razredu i govoriti kako su različitosti zapravo dobre jer iz njih možemo naučiti nešto novo. U ovom osvrtu govori se i o diskriminaciji LGBT osoba i pripadnika manjinskih skupina, pogotovo Roma. Smatram da u životu ne bi trebalo gledati kakav je netko, od kuda dolazi, koje je vjere, boje kože ili kojeg je seksualnog opredjeljenja, već bi se trebalo gledati tko je zapravo čovjek i svakome dati šansu da se uklopi u društvo bez obzira na različitosti. Smatram da je ova tema jako aktualna u današnjem svijetu i kako bi ovakvih članaka, koji će poticati na razmišljanje, trebalo biti što više.
OdgovoriIzbrišiDiskriminacija i manjak tolerancije je jedan od najvećih problema s kojim se današnji učitelji bore. Društvenih skupina je sve više pa se tako i količina diskriminacije drastično povečala. Učitelj je dužan na vrijeme uvidjeti i reagirati na diskriminaciju te djecu podučiti o različitostima u društvu. Smatram da kada su ljudi upoznati sa nekom vjerom, kulturom ili vrijednostima da automatski imaju neko poštovanje prema tome. Veliku važnost ima i način na koji učitelj govori o tim različitostima zbog čega treba imati na umu da smo uvijek neutralni te odnositi se s poštovanjem.
OdgovoriIzbrišiDiskriminacija i manjak tolerancije je jedan od najvećih problema s kojim se današnji učitelji bore. Društvenih skupina je sve više pa se tako i količina diskriminacije drastično povečala. Učitelj je dužan na vrijeme uvidjeti i reagirati na diskriminaciju te djecu podučiti o različitostima u društvu. Smatram da kada su ljudi upoznati sa nekom vjerom, kulturom ili vrijednostima da automatski imaju neko poštovanje prema tome. Veliku važnost ima i način na koji učitelj govori o tim različitostima zbog čega treba imati na umu da smo uvijek neutralni te odnositi se s poštovanjem.
OdgovoriIzbrišiSviđa mi se tema i smatram da diskriminacije ima sve više u školama, te da bi profesori ili roditelji trebali reagirati u početku kako bi spriječili da se takva situacija ne počne razvijati u još gorem smjeru.
OdgovoriIzbriši